Tolstoj o Muhammedu sallallahu alejhi ve sellem

Da je Tolstoj u islamu istinski našao Istinu o svojim bolnim traganjima za Bogom, o svrsi života, moralnim idealima, skrivenim zakonima života, čovjekova postojanja, o čemu je mnogo pisao, najbolje oslikava činjenica da je, nadahnut djelom indijskog mislioca Abdullaha es-Suhreverdija, napravio manju zbirku hadisa poslanika Muhameda a. s., kojom je islam želio približiti širim masama u Rusiji.

Djelo “Tolstoj o Muhammedu sallallahu alejhi ve sellem” je također jedno od sličnih djela koje je on napisao upravo iz sličnih razloga.

Zbirka je objavljena 1908 godine u izdanju ruske izdavačke kuće “Posrednik”. Predstavljena je pod naslovom “Muhamedovi hadisi kojih nema u Kur’anu”, a pošto je naslov bio metodološki neispravan kasnije je promijenjen u samo “Muhamed“.

Ona se pojavila i u izdanju na bosanskom jeziku prije nekoliko godina, u izdanju sarajevsog “Librisa”. Tim malo poznatim djelom Tolstoj je iskazivao otvoreno divljenje prema poslaniku Muhamedu a.s.

Lav Nikolajevič Tolstoj rodio se 1828. godine u Jasnoj Poljani. Svoje stvaralaštvo započeo je izvan književnih udruženja i redakcija časopisa.

U čemu je snaga Tolstojevog djela? Odakle ta univerzalna privlačnost i neprolazna aktuelnost njegovih djela? Pišući o Rusiji svoga doba, Tolstoj je govorio o svijetu. Vremenske koordinate XIX stoljeća u njegovim djelima razmiču svoje granice do svevremenosti.

Niko kao Tolstoj nije tako lucidno i pošteno uočio čovjekove, pa i vlastite slabosti. Niko nije tako hrabro ustao protiv duhovne i moralne niskosti prikrivene tankim plaštom civilizacije.

Prirodno je to što je tvorac takvih remek-djela imao snažan utjecaj i na druge sfere života, posebno na moral i religiju. U traženju odgovora na vječno pitanje morala i grijeha: „Da li sam ja počinio grijeh u odnosu prema drugima, ili su drugi griješni prema meni…?“ „Da li sam moralan i ispravan prema svetinjama, prema Vjeri i prema Bogu?“

Tolstoj je čitavog života težio vlastitom moralnom usavršavanju. Pri tome nije štedio ni sebe ni druge, pa ni one koji su smatrani nedodirljivim. U karakterizaciji moralnih vrijednosti likova u svojim djelima.Tolstoj o Muhammedu

Junaci Tolstojevih djela ne žive samo u sferi društvenih odnosa. Za njega je čovjek u prvom redu moralni subjekt, zato se oko sudbine njegovih junaka uvijek plete krug etičkih pitanja: egoizam i altruizam, pojedinac i zajednica, dobro i zlo, vjera i nevjerovanje, dilema savjesti u sukobu ličnih interesa i osjećanja pravednosti, konflikt duha i tjelesnosti.“ – iz Uvoda, Prof. dr. Ilijas Tanović.