Pod svodom nebeskim, nakon Časnoga Kur’ana, ne postoji vjerodostojnija knjiga od Sahih El-Buhari-a poznata i kao El-Buharijeva zbirka hadisa.
Autor je u njoj izabrao i izveo najvjerodostojnije hadise, jer je prilikom prihvatanja istih i ocjenjivanja prenosilaca imao posebne i stroge uslove koje nije imao niti jedan drugi imam, a što je sve na kraju kao rezultat došao „Sahih“. Ova knjiga ne sadrži u sebi samo hadis, nego i fikh, tefsir kao i druge islamske nauke. Rečeno je da onaj ko želi da upozna fikh Imama Buharije neka pročita njegov Sahih.
Prevođenjem knjige Sahih El-Buhari na bosanski jezik muslimani naših govornih područja su se deklarisali kao sljedbenici ehli-sunnetskog pravca, kako u doktrinarnim, tako i u praktičnim segmentima islama.
Uz El-Buharijevu zbirka hadisanaši muslimani su bliži Sunnetu Allahovog Poslanika, s.a.v.s, i njegovom šefa’atu, a dalji su od inovacija i neosnovanih postupaka u vjeri. Buharijeva zbirka hadisa, jednostavno rečeno, predstavlja lađu spasa koja plovi izravno do Allahovog zadovoljstva.
El-Buharijeva zbirka hadisa je kao najvažnija hadiska zbirka koja je sastavljena od najvjerodostojnijih hadisa koji postoje, urađena je u veoma kvalitetnom izdanju, raspoređena u sedam tomova vrhunskog dizajna, na oko 5.000 strana B5 formata tvrdog uveza sa platnom.
· Sahih El-Buhari – Predgovor dr. Safeta Kuduzovića
“Kada je riječ o bilježenju hadisa ispravnim lancima prenosilaca, islamski učenjaci gotovo da su jednoglasni da je El-Buharijev Sahih (El-Džamius-sahih) hadiska zbirka bez premca, zbog posebne nadarenosti i brižnosti imama Buharija za hadiskom naukom, te zbog posebnih uvjeta koji se tiču prenosilaca hadisa.
Imam El-Buhari je nakon završetka pisanja Sahiha predočio svoju hadisku zbirku velikim učenjacima tog vremena – Aliju b. El-Mediniju, Ahmedu b. Hanbelu, Jahjau b. Meinu i drugima. Posvjedočili su ispravnost njegovog djela osim četiri hadisa kojima je prigovoreno od strane nekih učenjaka. Imam El-Ukajli je u vezi s tim rekao: “El-Buhari je u pravu.
Ti hadisi su, ipak, vjerodostojni.” (Ibn Hadžer, Tehzibut-tehzib) Imam El-Buhari kaže: “Napisao sam ovaj Sahih u Mesdžidul- haramu. Nisam uvrstio u njega nijedan hadis, a da se prethodno nisam okupao i klanjao dva rekata.” (El-Ajni, Umdetul-kari)
Stoga su učenjaci kroz stoljeća islama posvetili posebnu brigu ovoj hadiskoj zbirci, od dužih i kraćih komentara do posebnih naučnih djela koja tretiraju parcijalne tematike Sahiha. Činjenica da su imam El-Hattabi, En-Nevevi, Ibn Dževzi, Ibn Redžeb, El-Kirmani, Ibn Kesir, Ibn Mulekkin, Ibn Hadžer, El-Ajni, El- Kastalani, Siddik Han i brojni drugi učenjaci napisali desetine tomova u komentaru na Sahihul-Buhari ukazuje na vrijednosti i odlike ove hadiske enciklopedije.
Naši učenjaci su posvetili posebnu pažnju izučavanju Sahihul-Buharija. Imam Ibn Ebi ‘Izz el-Hanefi kaže: “Imam Gazali je proveo puno vremena baveći se apologetikom, da bi zatim napustio apologetičke pravce i posvetio se hadisima Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Umro je a Sahihul-Buhari na njegovim prsima.” (Ibn Ebi ‘Izz, Šerhut-Tahavijja)
Poznati mufessir imam Ibn Atijja je pročitao Sahihul-Buhari više od sedamsto puta. (Ez-Zehebi, Sijeru ealamin-nubela).
Veliki hanefijski učenjak po nadimku Ebu Bekr et-Tadžir, kaže: “Pročitao sam Sahihul- Buhari do 780 h. g. devedeset pet puta, a nakon toga sam ga pročitao u mnogo navrata.” (Es-Sehavi, Ed-Davul-lamia).
Imam Sulejman b. Ibrahim el-Jemeni je prešao Sahihul-Buhari sto pedeset puta, nešto čitanjem, nešto slušanjem, a nešto upoređujući različite primjerke knjige. (Ebu Felah el-Akri, Šezeratuz-zeheb).
Toliko je lijepih pohvala o Sahihul-Buhari iznešeno od strane islamskih velikana:
– Imam En-Nevevi kaže: “Učenjaci su složni da su El-Buharijeva i Muslimova hadiska zbirka najispravnije knjige nakon Kur’ana, a Sahihul-Buhari je ispravniji od Sahihu Muslima.” (En-Nevevi, El-Minhadž).
– Imam Ez-Zehebi kaže: “Djelo Sahihul-Buhari je najvrednija islamska knjiga nakon Kur’ana.” (Ez-Zehebi, Tarihul-islam).
– Imam Es-Subki kaže: “Djelo Sahihul-Buhari je najbolja knjiga nakon Kur’ana.” (Es-Subki, Et-Tabekat).” – iz predgovora, Safet Kuduzović.